Cryptocurrency – kriptovaluta zajednički je naziv za digitalni novac. Kriptovaluta djeluje na osnovi kriptografskih algoritama, a ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države i postoje samo u elektronskom obliku.

Kriptovalute su u izravnom posjedu fizičke ili pravne osobe i ne čuvaju ih  banke ili drugi pružatelji financijskih usluga. Kao vlasnik imate pristup svojim kriptovalutama pomoću takozvanog “privatnog ključa”, ključa koji odražava pravo vlasništva na odgovarajući iznos jedinica kriptovaluta unutar mreže.

Slanje i primanje kriptovaluta odvija se izravno od osobe do osobe, u/iz digitalnog novčanika (crypto wallet).

Upravno zbog velikog interesa za ovo tržište i razvoj nekoliko stotina kriptovaluta bilo je potrebno odrediti i financijsko-računovodstveno praćenje ove vrste imovine, a time i osnovicu za obračun poreza.

Fizičke osobe i porez na dohodak od kapitala

Oscilacije tečajeva virtualnog novca omogućuju brzu zaradu, ali mogu donijeti i velike gubitke. Iako tržište kriptovaluta u Hrvatskoj nije zakonski regulirano, to ne znači da tržišni igrači ne podliježu plaćanju poreza.

Na oporezivanje poslova fizičkih osoba s kriptovalutama odnosi se Zakon o porezu na dohodak te kupnju kriptovaluta tretira kao oblik financijske investicije na tržištu novca, a ostvarenu dobit prilikom prodaje tretira se kao dohodak od kapitala.

Dodatno, važno je napomenuti i da kupnja roba i usluga uz plaćanje kriptovalutama nije oslobođena plaćanja poreza. U takvim slučajevima kriptovalute se koriste kao sredstvo plaćanja, ali u poreznom smislu ostaju financijska imovina i potrebno je platiti porez na realiziran kapitalni dobitak.

Prilikom transakcija kriptovalutama plaća se porez po osnovi kapitalnih dobitaka ostvarenih na razlici između kupovne i prodajne cijene umanjenih za eventualne transakcijske troškove.

U poreznom tretmanu transakcija kriptovalutama Porezna uprava poziva se na presudu Suda Europske unije.

‘Trgovanje bitcoinima smatra se financijskom transakcijom, sukladno presudi Suda EU-a u predmetu C-264/14 od 22. listopada 2015., te se slijedom prethodno navedenog na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima, kao i svim ostalim kriptovalutama, plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka jer se radi o dobitku po osnovi kupoprodaje te kripto, odnosno virtualne valute, što je ekvivalent instrumentima tržišta novca. Porez se plaća na razliku između nabavne i prodajne cijene umanjenoj za možebitne troškove trgovanja’, navodi se u tumačenju Porezne uprave o poreznom tretmanu kapitalnih dobitaka po osnovi transakcija kriptovalutama.

Porez se, u Hrvatskoj, od ove godine plaća po stopi od 10 posto, a potom se uvećava za prirez prema mjestu prebivališta.

Tako plaćeni porez smatra se konačnim, što znači da se ne uzima u obzir u godišnjem obračunu poreza na dohodak te porezni obveznik po toj osnovi ne mora podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Kako obračunati, platiti i evidentirati porez?

Treba naglasiti da trgovinske platforme i mjenjačnice ne obračunavaju niti naplaćuju porez automatski, već su korisnici dužni samostalno voditi evidenciju transakcija i na godišnjoj razini prijaviti eventualne kapitalne dobitke i platiti odgovarajući porez.

Dakle porez se plaća nakon zamjene kriptovaluta za neku službenu valutu (kuna, euro, američki dolar…) ili kupnju robe/usluga kriptovalutom, pod uvjetom da su ostvareni kapitalni dobici.

Porezni obveznik dužan je obračunati i platiti porez najkasnije do kraja veljače tekuće godine za primitke ostvarene u prethodnoj godini, do kada Poreznoj upravi treba dostaviti i ispunjeni JOPPD obrazac. U obrascu se evidentiraju sve transakcije (kupnja, prodaja) realizirane u prethodnoj godini i obračunava ostvarena kapitalna dobit.

Princip je da se za svaku prodaju kriptovalute kupljene unazad dvije godine izračuna razlika cijene. Ostvarena dobit podliježe oporezivanju, a ostvareni gubitak i transakcijski troškovi (provizije) odbijaju se od porezne osnovice. Na poreznu osnovicu obračunava se porez po stopi od 10 posto plus odgovarajući prirez. Za dokaz o provedenim transakcijama potrebno je priložiti potvrde o kupnji i prodaji te račune o transakcijskim troškovima.

SAPIENTIA Nova može Vam pomoći utvrditi poreznu obvezu s osnove trgovanja i prodaje kriptovalutama. Obratite nam se s povjerenjem na crypto@sapientia.hr.

Cijena naše usluge za fizičke osobe ovisi o količini transakcija i složenosti obračuna, a kreće se od minimalno 450 kuna po obračunu. Konzultacije vezano za porezna pitanja o kriptovalutama možete ugovoriti putem crypto@sapientia.hr ili pozivom na +385 01 619 42 00. Cijena konzultacija iznosi 450 kn/sat.

Pravne osobe i porez na kriptovalute

U 2019. godini IASB i IFRS odbor za interpretaciju standarda izdali su mišljenje o primjeni međunarodnih standarda na kriptovalute, odnosno o primjeni standarda za evidenciju kripto imovine.

IFRS IC zaključio je da posjedovanje kriptovaluta treba obračunavati prema MRS-u 38- Nematerijalna imovina, osim ako se ne drže za prodaju u redovnom tijeku poslovanja, u tom bi se slučaju primjenjivao MRS 2 – Zalihe.

“Trgovac kriptovalutama”- robni posrednik mogao bi mjeriti svoje zalihe kriptovaluta po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje.

Promjene vrijednosti podliježu obračunu poreza na dobit.

SAPIENTIA Nova može Vam pomoći pri sastavljaju računovodstvenih politika, te utvrditi poreznu obvezu s osnove trgovanja i prodaje kriptovalutama. Obratite nam se s povjerenjem na crypto@sapientia.hr

U Narodnim novinama 138/20 objavljene su izmjene I dopune poreznih zakona kojima se uređuju promjene vezano za peti krug porezne reforme, u primjeni od 01.01.2021. godine. Donosimo pregled najznačajnijih promjena.

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit

• smanjenje stope poreza na dobit s 12% na 10% za porezne obveznike koji ostvare prihode do 7.500.000,00 kn
• smanjenje stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti s 12% na 10%,
• smanjenje stope poreza po odbitku s 15% na 10% na nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača, sportaša) kada se naknada isplaćuje prema ugovoru s inozemnom pravnom osobom
• omogućavanje kreditnim institucijama porezno priznavanje otpisa potraživanja (glavnice i kamate) od nepovezanih fizičkih ili pravnih osoba, neovisno o vrsti kredita, a koja su prethodno bila vrijednosno umanjena i rezervirana u skladu s propisima HNB-a

Minimalna plaća – osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu

Napomena: Svote osnovica propisani novom Naredbom primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2021. godine (obračunsko razdoblje). Porezi dospijevaju u razdoblju isplate (novčano načelo).

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak

Snižavanje stopa poreza na dohodak koje se primjenjuju za godišnji i konačni dohodak

• Sadašnja stopa od 12% na 10% (primjenjuje se dohodak od najma; kapitala po osnovi kamata, kapitalnih dobitaka; dividendi i udjela u dobitku)
• Sadašnja stopa od 24% na 20% na poreznu osnovicu od 30.000 kn mjesečno odnosno 360.000 kn godišnje (te na drugi dohodak, dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala po osnovi dodjele opcijske kupnje vlastitih dionica)
• Sadašnja stopa od 36% na 30% na poreznu osnovicu preko 30.000 kn mjesečno odnosno preko 360.000 kn godišnje
• Porezni razredi kao i osobni odbici ostaju nepromijenjeni
• drugi dohodak – ukida se mogućnost proširenja poreznog razreda za primjenu stope od 20%
• dohodak od najamnine i zakupnine – u slučaju ovjeravanja ugovora o najmu ili zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega čini javni bilježnik
• uvećava se stopa poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena sa 54% na 60%

Neoporezivi primici

• ne smatra se plaćom – trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja
• primici po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove
• primici digitalnih nomada – primici fizičkih osoba ostvareni po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Republici Hrvatskoj temeljem stečenog statusa digitalnog nomada sukladno posebnom propisu

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost

• povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7.500.000 kn na 15.000.000 kn
• proširenje mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu na sve porezne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a koji ostvaruju pravo na odbitak pretporeza u cijelosti
• ukida se oslobođenja od plaćanja PDV pri uvozu dobara u malim pošiljkama čija vrijednost ne prelazi 160 kuna

Izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

• mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom
• provođenje postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja
• iskazivanje QR koda na računu naplaćenom gotovinom

Sigurni smo da su brzinske mjere i odluke koje ste već do sada uspješno primijenili pokazale određene rezultate. No što dalje?

Jesu li svi  proizvodi i usluge koje pružate profitabilni u novim uvjetima?

Na koji način strukturirati financijske obveze prema drugima u lancu nabave? Kako posluju Vaši kupci?

Možete li se osloniti na dosadašnje priljeve i način na koji ih postižete?

Promatrate li zajedno sva porezna davanja, optimizirate li ih, dajete li prednost pojedinim novčanim tokovima i stvaranju nove vrijednosti? Kako posluje konkurencija? Ima li prostora za ujedinjenje i zajednički nastup na nekim tržištima?

Sve su to pitanja o kojima valja promisliti i diskutirati u timu. Nije jednostavno donijeti odluke o zatvaranju, o napuštanju „sigurnih“ zona u kojima smo se nalazili.

Vjerujemo da biste uz naše poslovne savjete i stručnjake iz područja financija, računovodstva i poreza, našli podršku kakva Vam u ovim trenucima treba.

Naša usluga “5 4U” – 5 for You, 5 financijskih savjeta za Vašu COVID-19 poslovnu situaciju namijenjena je mikro, malim i srednjim društvima koja ovih dana promišljaju o utjecajima COVID-19 krize na financijsko poslovanje svojih društava.

Više o usluzi, uvjetima korištenja i cijeni, molimo pratite na linku OVDJE.

Hrvatski zavod za zapošljavanje je privremeno obustavio dio programa mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini, i to: Potpore za zapošljavanje, Potpore za usavršavanje, Potpore za samozapošljavanje, Obrazovanje i osposobljavanje i Javni radovi. Na sjednici održanoj dana 29.05.2020. godine, Upravno vijeće HZZ-a uvelo je Potporu za očuvanje radnih mjesta (COVID – 19) za lipanj 2020. godine. Svrha ove potpore je izbjeći otpuštanje radnika iz stvarno pogođenih djelatnosti.

Ciljane skupine poslodavaca

Ciljane skupine za ovu potporu su poslodavci iz sektora:

• Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo;
• Prijevoz i skladištenje;
• Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića;
• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup i putničke agencije);
• Umjetnost, zabava i rekreacija (samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti);
• Ostale uslužne djelatnosti (samo popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo);
• Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, sajmova i vjenčanja i njihove prateće djelatnosti.

Prihvatljivi poslodavci su trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Svi poslodavci moraju ispunjavati uvjet registriranja djelatnosti i prijave u sustav osiguranika HZMO – a do 29.02.2020. godine.

Potpora obuhvaća sve radnike zaposlene prije 19. ožujka 2020. godine kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca, a ne obuhvaća: suvlasnike s više od 25% udjela (ne odnosi se na poslodavce kod kojih je zaposleno do 10 radnika te na vlasnike obrta), umirovljenike te strane radnike iz trećih zemalja kojima je prestala vrijediti dozvola za boravak i rad.

Visina i razdoblje trajanja potpore

Ova potpora se odnosi isključivo na razdoblje lipanj 2020. godine, a Upravno vijeće HZZ-a će za svaki mjesec donijeti odluku o eventualnom produljenju mjere. Vrijednost potpore je 4.000,00 kuna za mjesec lipanj po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.

Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja koje uključuju opravdani trošak trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere.

Javni poziv i kriteriji

Zahtjevi za dodjelu potpore se zaprimaju u razdoblju od 08. lipnja do 30. lipnja 2020. godine.

Poslodavci u zahtjevu trebaju dokazati da su u svibnju 2020. godine imali pad prihoda za najmanje 50% u odnosu na svibanj 2019., i to temeljem predaje PDV obrasca Poreznoj upravi za svibanj 2020. i svibanj 2019. godine. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, treba dokazati pad prometa za najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine.  Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a, dokazuju pad prihoda temeljem tablice pada prihoda.

Zahtjev se predaje putem on line aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr, odnosno e-mailom za poslodavce koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera. Uz PDV obrasce, predaje se obrazac Zahtjeva (dostupan na internetskoj stranici HZZ-a ili na stranici www.mjere.hr) te Izjava o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore.

Sredstva potpore se isplaćuju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan HZZ-u dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa potpore (odnosno, izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore za obrtnike koji ne isplaćuju plaću). Tijekom razdoblja trajanja ugovorne obveze, HZZ će vršiti redovite kontrole broja radnika kod poslodavca primatelja potpore. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će dužan vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine. isplati dividendu, udjel u dobiti ili postupi na slične načine.

Više detalja o uvjetima korištenja ove potpore, možete naći na stranicama HZZ-a; https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/.

Izvor: http://mjere.hr/