Od 1. prosinca ove godine na snagu će stupiti odredba prema kojoj će se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima povećati s 2.500 kuna na 7.500 kuna, najavio je na sjednici Vlade Zdravko Marić, ministar financija, predstavljajući porezne izmjene za 2019. godinu.

Plaću do 7.500 kuna neto prima više od četiri petine zaposlenih u Hrvatskoj. Ovogodišnje povećanje neoporezivog dijela takvih “nagrada” iznosi pet tisuća kuna, a plaću do tog iznosa prima oko 40 posto zaposlenih u Hrvatskoj.

“Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica i regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio – bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati”, rekao je ministar Marić.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

Vlada je na sjednici, 20.09.2018. godine, među ostalim predstavila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te nacrt prijedloga zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina.

 

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV)

Izmjenom zakona o PDV-u predviđeno je proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.

Predlažu se i izmjene odredbi o korištenju osobnih automobila za privatne potrebe, za koje je izvršen odbitak 50 posto pretporeza, što je potrebno radi usklađenja sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za pretporez kod automobila i prava na pretporez za plovila i zrakoplove. Poduzetnici, naime, sada imaju mogućnost odbitka 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000 kuna. Sada se predlaže brisanje tog praga vrijednosti.

Predloženo je i da od iduće godine, radi učinkovitosti ubiranja poreza i smanjenja raznih vrsta zlouporaba, porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak (prag za ulazak je trenutno 300 tisuća kuna), a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Predlažu se i promjene kod primjene prijenosa porezne obveze: u slučaju stranih poreznih obveznika koji imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj neće više moći primjenjivati prijenos porezne obveze na tuzemnog primatelja, uvodi se primjena prijenosa porezne obveze u tuzemstvu pri isporuci betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).

 

Zakon o porezu na dobit 

Nacrtom prijedloga zakona poreza na dobit propisuje se novo pravilo o ograničavanju kamate, prema kojem se poreznom obvezniku kao porezno priznati rashod mogu utvrditi prekoračeni troškovi zaduživanja (razlika između prihoda i rashoda od kamate) samo do 30 posto EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa.

Također se propisuje pravilo o kontroliranim inozemnim društvima prema kojem će se oporezivati inozemno ovisno društvo koje ne plaća porez u državi rezidentnosti ili plaća po niskoj stopi, ako ostvaruje prihode (pasivno) od kamata, autorskih naknada, licenci, financiranja, osiguranja i sl.

To pravilo neće obuhvatiti društva koja obavljaju znatnu gospodarsku aktivnost, već samo društva koja su više “fiktivna“ osnovana s namjerom premještanja dobiti.

Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20 posto proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade, ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država (porezna utočišta).

 

Zakon o porezu na dohodak

Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak predlaže se proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto. Naime, prema važećim propisima o porezu na dohodak na mjesečnu poreznu osnovicu do visine 17.500 kuna plaća se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 24 posto (godišnju do visine 210.000,00 kuna) dok se na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna plaća predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopi od 36 posto. Sada Vlada predlaže da se plaće do 30.000 kuna oporezuju stopom od 24 posto, odnosno do godišnje visine od 360.000 kuna, a nakon tog iznosa stopom od 36 posto.

Također, Vlada predlaže da se oporezuju primitci u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima ili drugim povezanim osobama kao dohodak od kapitala po stopi od 36 posto, primitci ostvareni po osnovi privremenih odnosno povremenih poslova poljoprivredi po stopi od 12 posto kao konačan drugi dohodak, a predloženim izmjenama propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju o obzir odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, a širi se i krug krug osoba koje se mogu smatrati uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom.

Prema Prijedlogu, stipendije iznad 15 tisuća kuna godišnje znače da stipendist više ne može biti uzdržavani član svojim roditeljima. “Mi taj limit sada eliminiramo, što znači da će roditelji moći računati na poreznu olakšicu za svoju djecu”, rekao je ministar financija.

Vlada predlaže da jedinice lokalne samouprave (JLS) odlučuju o upravljaju visinom paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, pri čemu taj paušalni porez ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna.

Sada je paušalni iznos poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu jednak iznosu paušala boravišne pristojbe po krevetu, a čija je visina ovisila o vrsti odnosno razredu turističkog mjesta i dobu sezone, te se do ove godine kretala od 150 do 300 kuna.

 

Zakon o doprinosima

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima predlaže se ukidanje doprinos za zapošljavanje od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto, odnosno ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova.

Također se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. To će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave.

 

Zakon o porezu na nekretnine

Izmjenama Zakona o porezu na nekretnine planira se daljnje smanjenje stope poreza na promet nekretninama s 4 na 3 posto, s primjenom od 1. siječnja 2019. godine.

 

Zakon o fiskalizaciji

Izmjenama i dopunama zakona o fiskalizaciji svi obveznici smatraju se obveznicima fiskalizacije, dok se zasebnom odredbom određuje tko se smatra obveznikom fiskalizacije izdavanja računa i neizdavanja računa prema posebnom propisu. Izmjena je nužna zbog propisivanja obveze fiskalizacije samoposlužnih uređaja. Među bitnim promjenama su brisanje izuzeća od obveze provedbe postupka fiskalizacije i izdavanja računa prodaje roba ili usluga putem prodajnih automata; uvođenje obveze fiskalizacija prodaje kod prodaje roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja.

Također se produžuje rok za uspostavu rada naplatnog uređaja kod potpunog prestanka rada sa 2 dana na 5 dana, uvodi se nova obveza kod pratećih dokumenata, ako se na istim navodi podatke o plaćanju, obavezno je napisati “ovo nije fiskalizirani račun“, a za prilagodbu obvezi fiskalizacije prodaje ostavljen je rok obveznicima od 2 godine.

 

Opći porezni zakon

Nacrtom prijedloga općeg poreznog zakona jasno se definiraju trošarine kao porezi, kazneni postupak propisuje se kao izuzetak od čuvanja porezne tajne, brišu se teme koje su do sada bile određene za obvezujuća mišljenja te se tako nastoji potaknuti češća upotreba ovog instituta.

Dorađene su odredbe o obustavi ovrhe na novčanim sredstvima, o otpisu dospjelog poreznog duga prema kojoj će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba, o pljenidbi radi osiguranja naplate, te je brisana odredba kojom je propisano da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

 

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

 

Doing Business u Europskoj Uniji 2018.: Hrvatska, Češka, Portugal i Slovačka

Izvješće pod nazivom „Poslovanje u Europskoj uniji” objavljeno od strane Europske komisije i Svjetske banke uspoređuje pravno uređenje poslovanja domaćih trgovačkih društava u 25 gradova u Hrvatskoj, Češkoj, Portugalu i Slovačkoj sa 186 drugih gospodarstava.
Ove četiri zemlje dijele značajni potencijal za razvoj, snažan interes za konvergenciju s ostatkom Europske unije, fokusom za poboljšanje investicijske klime i poticanje rasta privatnog sektora. Izvješće je usmjereno na skup pokazatelja koji mjere složenost i trošak regulatornih postupaka, kao i snagu pravnih instituta, koji utječu na pet faza životnog ciklusa malih i srednjih domaćih poduzeća: pokretanje poslovanja, ishođenje dozvola za gradnju, dobivanje električne energije, uknjižbu prava vlasništva i rješavanje trgovačkih sporova pred lokalnim sudom.

Izvješće možete pogledati ovdje.

Za 2018. godinu primjenjuje se nova svota minimalne bruto plaće. Vlada RH je utvrdila visinu minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine u bruto svoti od 3.439,80 kuna, a odnosi se na puno radno vrijeme. Nova minimalna plaća će se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno će se isplaćivati u veljači. Najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Tako radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20 sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.

Read more