NOVOSTI U POREZNIM PROPISIMA OD 2020.

U Narodnim novinama br. 121/19. od 11. prosinca 2019. Objavljeni su zakonski tekstovi koji se odnose na četvrtu fazu porezne reforme, a oni bitni za financijsku praksu jesu:

Neke od bitnih promjena koje će biti u primjeni već početkom iduće godine prezentirane su u dokumentu Porezne uprave OVDJE, a mi ističemo neke od njih:

  • Osnovni osobni odbitak povećan je na 4.000,00 kn i primjenjuje se pri obračunu plaće za prosinac koja se uobičajeno isplaćuje u siječnju.
  • Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećan je na 7,5 mil kn. Porezni obveznici čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2019. godini nije bila veća od 7,5 mil kn bez PDV-a, koji žele početi primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020. godine, moraju o tome najkasnije do 20. siječnja 2020. godine dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
  • Opća stopa PDV-a ostaje 25%, a snižena stopa od 13% primjenjuje se za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta.
  • U prijavi poreza na dobit za 2019. godinu porezni obveznici koji su ostvarili prihode do 7,5 mil kn izračunavaju predujam poreza na dobit koji se plaća tijekom 2020. godine uz primjenu stope od 12%. Podsjećamo, porez na dobit za 2019. godinu po stopi od 12% plaćaju porezni obveznici koji ostvare prihod do 3 mil kn. Prag od 7,5 mil kn primijenjuje se u postupku podnošenja porezne prijave za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine.
  • Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je porez na dohodak, postaje obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 7,5 mil kn. Ostali kriteriji su ukinuti. S obzirom na to da se spomenuti kriterij primjenjuje od 1. siječnja 2020. godine, samo oni obveznici poreza na dohodak koji su ostvarili primitke veće od 7,5 mil kn u 2019. godini po sili zakona postaju obveznici poreza na dobit u 2020. godini.
  • Prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu povećan je s dosadašnjih 3 mil kn na 7,5 mil kn prihoda.
  • Prag za mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dobit za neprofitne organizacije povećan je na 7,5 ml kn.
  • Porezni obveznici koji su prestali poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije tijekom 2019. godine, ako nisu podnijeli prijave poreza na dobit za razdoblje poslovanja tijekom 2019. godine, obvezni su je naknadno podnijeti. Ti porezni obveznici u obvezi su predati financijska izvješća Fini za potrebe javne objave.
  • Kod otvaranja stečajnog postupka prijava poreza na dobitak podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja. Porezna prijava koja se odnosi na razdoblje od otvaranja do okončanja postupka likvidacije i prijava koja se podnosi na razdoblje od početka poslovne godine do prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije podnosi se u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja.

 

Uredba o visini minimalne plaće za 2020. godinu

Na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 118/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2019. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće.

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4.062,51 kuna.

Izvor: Narodne novine>>

Registar stvarnih vlasnika

Na temelju članka 32. stavka 1. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN: 108/17, 39/19) sljedeći pravni subjekti dužni su upisati podatke o svom stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) u Registar:

  1. trgovačka društva
  2. podružnice stranih trgovačkih društava
  3. udruge
  4. zaklade
  5. fundacije
  6. ustanove kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač.

Podsjećamo da su Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika (Narodne novine broj: 53/19, dalje u tekstu: Pravilnik) propisani način i rokovi upisa podataka o stvarnim vlasnicima u Registar.

Rokovi upisa podataka u Registar za pravne subjekte i trustove počeli su teći od 3. lipnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019., osim za udruge za koje su rokovi upisa počeli teći od 1. srpnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019.

Za pravni subjekt koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanima pravilnikom propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 350.000 kuna. Za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 75.000,00 kuna.

Osoba ovlaštena za upis podataka u Registar može bez plaćanja naknade upisati podatke u Registar:

  1. korištenjem web aplikacije Financijske agencije uz certifikat ili
  2. poslovnicama Financijske agencije na za to predviđenim obrascima.

Pravni subjekti obveznici upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika ne plaćaju naknadu Ministarstvu financija niti Financijskoj agenciji za upis podataka o stvarnim vlasnicima u Registar, niti plaćaju naknadu za izdavanje izvadaka iz Registra stvarnih vlasnika.

Od obveze upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar izuzete su:

  • ustanove kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač
  • pravne osobe koje se ne nalaze na popisu pravnih subjekata iz članka 32. stavka 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, primjerice: ministarstva, tijela državne uprave, komore, sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge, turističke zajednice, umjetničke organizacije, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i dr.
  • obrti i trgovci pojedinci (Status trgovca pojedinca brisan iz Zakona o trgovačkim društvima u objavljenim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 40/19)

Dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku, već samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada te imaju li izdane dionice na donositelja.

Za udruge su iz sustava OIBa s danom 1. srpnja 2019. preuzeti podaci o osobama ovlaštenima za zastupanje udruge koji će se smatrati stvarnim vlasnikom udruge, a naknadna ažuriranja i promjene podataka dužne su izvršiti osobe ovlaštene za zastupanje udruge na način propisan Pravilnikom.

Uz navedene pravne subjekte, upravitelj trusta također je dužan upisati podatak o stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) trusta kojim upravlja, ukoliko je trust kojim upravlja obveznik osobnog identifikacijskog broja (OIBa).

Više informacija o načinu i rokovima upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika dostupno je na mrežnim stranicama Ministarstva financija, na sljedećoj poveznici: http://www.mfin.hr/hr/registar-stvarnih-vlasnika

Upite vezano za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar sukladno odredbama Zakona i Pravilnika možete uputiti pisanim putem na adresu elektroničke pošte info.uzspn@mfin.hr

Korisničke i tehničke upute za upis podataka u Registar korištenjem aplikacije dostupne su na Korisnička uputa za web aplikaciju Registar stvarnih vlasnika.pdf

Upite vezano za korištenje aplikacije Registar stvarnih vlasnika možete uputiti pisanim putem na adresu elektroničke pošte info@fina.hr ili na broj telefona 0800 0080.

Ukoliko želite da SAPIENTIA Nova izvrši uslugu prijave podataka u Registar stvarnih vlasnika putem sustava e-Ovlaštenja (servis Financijske agencije), molimo Vas da nam se javite na: sapientia@sapientia.hr.

 

Prestanak društva po skraćenom postupku bez likvidacije – provjerite jesu li među 500-tinjak društava koja su već pokrenula postupak Vaši dužnici!

SAPIENTIA Nova na svojim web stranicama donosi pregled društava koja su pokrenula postupak prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Naime, prema zadnjim novelama ZTD-a i Zakona o sudskom registru od 20. travnja 2019. godine moguće je pokrenuti skraćeni postupak prestanka društva d.o.o. ako svi njegovi članovi (odnosno „vlasnici“), prema ZTD-om propisanim uvjetima, suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.

Prijava prestanka društva zbog odluke članova po skraćenom postupku bez likvidacije (sukladno čl. 472.b ZTDa) prijavljuje se Trgovačkom sudu radi upisa u sudski registar, s izjavom i potvrdom da nema poreznog duga prema javnim davanjima.

Odluka mora sadržavati izričiti navod da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, tvrtka, sjedište, OIB i MB subjekta društva koje na taj način prestaje, ukupan broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i OIB-ova, odnosno tvrtke, sjedišta te OIB-a svakog člana, te plan raspodjele imovine društva. Pritom svi članovi društva moraju dati i izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva, niti nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika, društvo nema (ne)spornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima, te se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

Navedenu Odluku ovjerava javni bilježnik, kao i Izjavu članova društva. Nakon toga društvo na Internet stranici sudskog registra objavljuje izjavu i odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.

U razdoblju od upisa prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije pa sve do izdavanja rješenja o brisanju osobe ovlaštene za zastupanje i dalje su u obvezi obračunavanja i plaćanja doprinosa po toj osnovi, ako nisu obvezno osigurane po nekoj drugoj osnovi.

 Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski će sud donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, kojim se dopušta upis, obvezno se navodi da će sud ukinuti rješenje ako protiv njega bude izjavljen osnovan prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja, a taj prigovor (dakle, u roku od 30 dana od dana njegove objave) mogu izjaviti:

  1. a) članovi društva,
  2. b) vjerovnici društva ili
  3. c) državna tijela.

O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku. Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije.

Sud će objaviti rješenje o brisanju društva na mrežnoj stranici sudskog registra, a društvo mora objaviti i u glasilu društva (ako ga ono ima).

Ukoliko je sud donio pravomoćno rješenje o brisanju društva, a vjerovnici imaju tražbine prema društvu, oni mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od 2 godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra. Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Pritom se dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva, ako nije drukčije ugovoreno.

Registarski će sud donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra (protiv tog rješenja je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja) i objaviti ga na svojoj mrežnoj stranici ako:

  1. a) protiv rješenja o prestanku društva bez likvidacije nije podnesen prigovor ili
  2. b) sud odbaci ili odbije podneseni prigovor.

Pravomoćnošću tog rješenja dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine. Ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.

Provjerite listu društava za koje su trgovački sudovi upisali prestanak subjekta upisa po skraćenom postupku bez likvidacije, a koja su izdavana u razdoblju od 05. srpnja 2019. do danas.

Ovdje: Popis društava
SAPIENTIA Nova ažurirati će bazu upisa svaku srijedu.

Uputili smo sudskom registru molbu za jednostavnijom mogućnošću pretraživanja upisa prestanka po skraćenom postupku bez likvidacije te su prihvatili našu sugestiju, no nismo zaprimili informaciju kada će ta nova mogućnost biti provedena putem tražilice sudskog registra.

VAŽNO! ePorezna – JPPU – nova usluga Korisničkog pretinca „Porezni akti“

Porezna uprava uvela je novu kategoriju usluge, „Porezni akti“ koji uvelike mijenjaju dosadašnju praksu dostave i preuzimanja poreznih akata!
U postojećem Korisničkom pretincu korisnike sustava ePorezna dostupna nova kategorija usluge „Porezni akti“ u koju će se od strane Porezne uprave dostavljati porezni akti. Dostavom poreznog akta u korisnički pretinac ePorezne smatrat će se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je korisnik/ovlaštenik preuzeo porezni akt. Bilježi se podatak tko je i kada od korisnika/ovlaštenika prvi preuzeo porezni akt. Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pristigao u korisnički pretinac. O svakoj izvršenoj dostavi poreznog akta korisnik/ovlaštenik će zaprimiti poruku na adresu elektroničke pošte čime se ne zahtjeva kontinuirano praćenje korisničkog pretinca.
S obzirom na važnost praćenja zaprimanja poreznih akata unutar usluge „Administracija“– upravljanje ovlaštenjima omogućena je dodjela ovlaštenja za Korisnički pretinac posebno za „Uvid u porezne akte“ te posebno za „Uvid u poruke“. Svim postojećim korisnicima i ovlaštenicima koji su imali ovlaštenja za Korisnički pretinac ista su proširena za obje kategorije usluga „Uvid u porezne akte“ i „Uvid u poruke“.

Molimo klijente da razmisle o dodjeli ovlaštenja „Uvid u porezne akte“ s obzirom na važnost datuma zaprimanja poreznih akata.

Ovlaštenja mogu dodijeliti i ažurirati građani, zakonski zastupnici u poslovnim subjektima te ostali ovlaštenici s postojećim ovlaštenjem unutar usluge „Administracija“- upravljanje ovlaštenjima bez dodatnih troškova, papira ili osobnog dolaska u ispostavu Porezne uprave. Prijavu u sustav ePorezne moguće je izvršiti bilo kojom NIAS vjerodajnicom (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav), uključujući osobne i poslovne certifikate.

Izvor: Porezna uprava

Zaštita “zviždača”

Dana 1. srpnja 2019. godine stupio je na snagu Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. novine, br. 17/19) popularno nazvan i Zakon o zaštitu zviždača.

U skladu s navedenim Zakonom svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 50 osoba dužan je:

    • do 1. siječnja 2020. donijeti opći akt kojim će urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i
    • do 1. travnja 2020. imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na prijedlog najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca i zamjenika povjerljive osobe.

Poslodavac pravna osoba koji u zadanim rokovima ne ispuni svoje obveze predviđene Zakonom, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, dok će se za iste prekršaje kazniti odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi kao i poslodavac fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Izvor: RIF, 10/2019

Obrazac ZPP-DOH – elektronska predaja

Ministarstvo financija, Porezna uprava omogućila je građanima podnošenje ZPP-DOH obrasca putem elektroničkih usluga Porezne uprave – Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18) porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.
Poreznom obvezniku se dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kn (osnovica osobnog odbitka 2.500,00 kn x koeficijent 1,5), za svaki mjesec poreznog razdoblja za koje se utvrđuje porez na dohodak.

Osnovni osobni odbitak može se uvećati po sljedećim osnovama:

R.
br.
Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos

(u kunama i lipama)

1 2 3 4
1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,00
2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,00
3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,00
4. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,00
5. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00
6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,00
7. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,00
8. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,00
9. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00
10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00
11. Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete
12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 1.000,00
13. Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12. 1,5 3.750,00

Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje se za 50% poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Iznimno osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovitu djelatnost primatelja darovanja.

 

Može se dogoditi da Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka:

–      porezni obveznici koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci,

–      stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti

–      i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili

–      podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja

 

Porezni obveznici koji žele iskoristiti prava propisana Zakonom o porezu na dohodak mogu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku, ZPP-DOH:

–    nadležnoj ispostavi Porezne uprave

–    putem elektroničkih usluga Porezne uprave – Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna. Pristup navedenom portalu sasvim je jednostavan. Dovoljno je posjedovati token Internet bankarstva ili bilo koju vjerodajnicu sustava NIAS minimalne razine 3 i prijaviti se na ePoreznu putem osobnog računala te predati navedeni obrazac. Osim korištenja vjerodajnica sustava NIAS predaja ZPP-DOH obrasca moguća je i korištenjem eOsobne iskaznice.

Na isti način mogu postupiti i porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti na više osoba te porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe.

Uz predani obrazac ZPP-DOH nije potrebno prilagati vjerodostojne isprave i to: izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatke i potvrde iz registra životnog partnerstva budući da Ministarstvo financija, Porezna uprava ima uvid u iste, osim na zahtjev Porezne uprave u daljnjem poreznom postupku.

Izvori:

Središnji državni portal >>

Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18) >>

Izmjene od 1. rujna 2019.

Izmjenama Zakona omogućeno lakše otvaranje društva

Dana 20. travnja 2019. godinu na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sudskom registru.

Najvažnije izmjene Zakona o trgovačkim društvima su:

  • Prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu uloga za preuzeti poslovni udio koji uplaćuje u novcu, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala. Ulog u novcu mora se u cijelosti unijeti u roku od godine dana od dana upisa društva u sudski registar. Osnivač koji nije uplatio ulog za preuzeti poslovni udjel odgovara za obveze društva osobno i solidarno sa svim drugim osnivačima koji nisu uplatili uloge za preuzete poslovne udjele do visine neuplaćenog temeljnog kapitala.
  • Društvo s ograničenom odgovornošću može se osnovati na daljinu putem internetske stranice sustava sudskog registra uz korištenje autentifikacijskog sustava koji jamči značajnu, odnosno visoku sigurnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra i uz korištenje obrazaca koji su u prilogu Zakona. Tako se može osnovati i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.
  • Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može imati najviše pet članova i jednog člana uprave.
  • Trgovac pojedinac briše se iz sudskog registra po službenoj dužnosti danom stupanja na snagu Zakon o trgovačkim društvima. Brisanje trgovca iz sudskog registra bez utjecaja je na prava i obveze trgovca pojedinca koji svoja prava i obveze zadržava kao fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu.
  • U Zakon se uvodi „Prestanak društva po skraćenom postupku“ kojim Društvo može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi njegovi članovi suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva. Svi članovi društva dužni su dati izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika, da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima te da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje. Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva koje je prestalo u skraćenom postupku bez likvidacije odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom. Vjerovnici mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra.

Najvažnije izmjene Zakona o sudskom registru su:

  • Osniva li se društvo s ograničenom odgovornošću ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika, prijava za upis podnosi se isključivo elektroničkim putem preko internetske stranice sudskog registra ili preko internetske stranice sudskog registra u sklopu sustava START.
  • Izvadak iz glavne knjige sudskog registra i pohranjene isprave i podaci iz zbirke isprava u elektroničkom obliku mogu se ishoditi putem internetske stranice sudskog registra.
  • Rješenje o upisu u sudski registar mora se donijeti u roku od pet radnih dana od dana kada je podnesena uredna i po sadržaju osnovana prijava za upis s prilozima, osim ako ne postoje opravdani razlozi za duži rok.

Predviđeno je da aplikacija e-osnivanje bude dostupna za korištenje od 1. rujna 2019. godine, a od 1. prosinca 2019. omogućit će se preuzimanje izvatka iz sudskog registra u elektroničkom izvorniku putem internetske stranice sudskog registra.

Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

4. veljače 2019. – provjerite Očevidnik blokade!

Sukladno odredbi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., FINA bi trebala automatizmom prestati provoditi ovrhu po osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe – građanina i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost – a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od 3 godine od datuma primitka u FINU i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6 mjeseci.

Agencija (FINA) je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu Zakona ispunjavaju uvjet iz članka 12. stavka 1.

Djelomično naplaćena tražbina iz osnove za plaćanje Agencija neće prestati izvršavati tu osnovu za plaćanje.

Dodatna izuzeća su tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, te ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

Ukoliko Vam se žuri da odblokirate račun i razriješite brige oko zastarjelih dugova predlažemo Vam ovih dana svratiti u FINU.

U Zakonu još stoji da će Ministar financija detaljnije pravilnikom propisati postupanje Agencije u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje.