Na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 118/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. listopada 2019. godine donijela Uredbu o visini minimalne plaće.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4.062,51 kuna.
Izvor: Narodne novine>>
Na temelju članka 32. stavka 1. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN: 108/17, 39/19) sljedeći pravni subjekti dužni su upisati podatke o svom stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) u Registar:
Podsjećamo da su Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika (Narodne novine broj: 53/19, dalje u tekstu: Pravilnik) propisani način i rokovi upisa podataka o stvarnim vlasnicima u Registar.
Rokovi upisa podataka u Registar za pravne subjekte i trustove počeli su teći od 3. lipnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019., osim za udruge za koje su rokovi upisa počeli teći od 1. srpnja 2019. i traju do 31. prosinca 2019.
Za pravni subjekt koji odgovarajuće, točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili stvarnim vlasnicima ne upiše u Registar stvarnih vlasnika na način i u rokovima propisanima pravilnikom propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000 do 350.000 kuna. Za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 75.000,00 kuna.
Osoba ovlaštena za upis podataka u Registar može bez plaćanja naknade upisati podatke u Registar:
Pravni subjekti obveznici upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika ne plaćaju naknadu Ministarstvu financija niti Financijskoj agenciji za upis podataka o stvarnim vlasnicima u Registar, niti plaćaju naknadu za izdavanje izvadaka iz Registra stvarnih vlasnika.
Od obveze upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar izuzete su:
Dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku, već samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada te imaju li izdane dionice na donositelja.
Za udruge su iz sustava OIBa s danom 1. srpnja 2019. preuzeti podaci o osobama ovlaštenima za zastupanje udruge koji će se smatrati stvarnim vlasnikom udruge, a naknadna ažuriranja i promjene podataka dužne su izvršiti osobe ovlaštene za zastupanje udruge na način propisan Pravilnikom.
Uz navedene pravne subjekte, upravitelj trusta također je dužan upisati podatak o stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) trusta kojim upravlja, ukoliko je trust kojim upravlja obveznik osobnog identifikacijskog broja (OIBa).
Više informacija o načinu i rokovima upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika dostupno je na mrežnim stranicama Ministarstva financija, na sljedećoj poveznici: http://www.mfin.hr/hr/registar-stvarnih-vlasnika
Upite vezano za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar sukladno odredbama Zakona i Pravilnika možete uputiti pisanim putem na adresu elektroničke pošte info.uzspn@mfin.hr
Korisničke i tehničke upute za upis podataka u Registar korištenjem aplikacije dostupne su na Korisnička uputa za web aplikaciju Registar stvarnih vlasnika.pdf
Upite vezano za korištenje aplikacije Registar stvarnih vlasnika možete uputiti pisanim putem na adresu elektroničke pošte info@fina.hr ili na broj telefona 0800 0080.
Ukoliko želite da SAPIENTIA Nova izvrši uslugu prijave podataka u Registar stvarnih vlasnika putem sustava e-Ovlaštenja (servis Financijske agencije), molimo Vas da nam se javite na: sapientia@sapientia.hr.
SAPIENTIA Nova na svojim web stranicama donosi pregled društava koja su pokrenula postupak prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Naime, prema zadnjim novelama ZTD-a i Zakona o sudskom registru od 20. travnja 2019. godine moguće je pokrenuti skraćeni postupak prestanka društva d.o.o. ako svi njegovi članovi (odnosno „vlasnici“), prema ZTD-om propisanim uvjetima, suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva.
Prijava prestanka društva zbog odluke članova po skraćenom postupku bez likvidacije (sukladno čl. 472.b ZTDa) prijavljuje se Trgovačkom sudu radi upisa u sudski registar, s izjavom i potvrdom da nema poreznog duga prema javnim davanjima.
Odluka mora sadržavati izričiti navod da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, tvrtka, sjedište, OIB i MB subjekta društva koje na taj način prestaje, ukupan broj članova društva, uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i OIB-ova, odnosno tvrtke, sjedišta te OIB-a svakog člana, te plan raspodjele imovine društva. Pritom svi članovi društva moraju dati i izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva, niti nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika, društvo nema (ne)spornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima, te se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.
Navedenu Odluku ovjerava javni bilježnik, kao i Izjavu članova društva. Nakon toga društvo na Internet stranici sudskog registra objavljuje izjavu i odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije.
U razdoblju od upisa prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije pa sve do izdavanja rješenja o brisanju osobe ovlaštene za zastupanje i dalje su u obvezi obračunavanja i plaćanja doprinosa po toj osnovi, ako nisu obvezno osigurane po nekoj drugoj osnovi.
Ako su ispunjene pretpostavke za upis, registarski će sud donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, kojim se dopušta upis, obvezno se navodi da će sud ukinuti rješenje ako protiv njega bude izjavljen osnovan prigovor u roku od 30 dana od dana objave rješenja, a taj prigovor (dakle, u roku od 30 dana od dana njegove objave) mogu izjaviti:
O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku. Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije.
Sud će objaviti rješenje o brisanju društva na mrežnoj stranici sudskog registra, a društvo mora objaviti i u glasilu društva (ako ga ono ima).
Ukoliko je sud donio pravomoćno rješenje o brisanju društva, a vjerovnici imaju tražbine prema društvu, oni mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od 2 godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra. Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Pritom se dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva, ako nije drukčije ugovoreno.
Registarski će sud donijeti rješenje o brisanju društva iz sudskog registra (protiv tog rješenja je dopuštena žalba u roku od 15 dana od dana objave rješenja) i objaviti ga na svojoj mrežnoj stranici ako:
Pravomoćnošću tog rješenja dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine. Ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.
Provjerite listu društava za koje su trgovački sudovi upisali prestanak subjekta upisa po skraćenom postupku bez likvidacije, a koja su izdavana u razdoblju od 05. srpnja 2019. do danas.
Ovdje: Popis društava
SAPIENTIA Nova ažurirati će bazu upisa svaku srijedu.
Uputili smo sudskom registru molbu za jednostavnijom mogućnošću pretraživanja upisa prestanka po skraćenom postupku bez likvidacije te su prihvatili našu sugestiju, no nismo zaprimili informaciju kada će ta nova mogućnost biti provedena putem tražilice sudskog registra.
Porezna uprava uvela je novu kategoriju usluge, „Porezni akti“ koji uvelike mijenjaju dosadašnju praksu dostave i preuzimanja poreznih akata!
U postojećem Korisničkom pretincu korisnike sustava ePorezna dostupna nova kategorija usluge „Porezni akti“ u koju će se od strane Porezne uprave dostavljati porezni akti. Dostavom poreznog akta u korisnički pretinac ePorezne smatrat će se da je dostava obavljena danom zapisa na poslužitelju kada je korisnik/ovlaštenik preuzeo porezni akt. Bilježi se podatak tko je i kada od korisnika/ovlaštenika prvi preuzeo porezni akt. Ako se porezni akt ne preuzme u roku od sedam dana, smatrat će se da je dostava obavljena istekom roka od sedam dana od dana kada je porezni akt pristigao u korisnički pretinac. O svakoj izvršenoj dostavi poreznog akta korisnik/ovlaštenik će zaprimiti poruku na adresu elektroničke pošte čime se ne zahtjeva kontinuirano praćenje korisničkog pretinca.
S obzirom na važnost praćenja zaprimanja poreznih akata unutar usluge „Administracija“– upravljanje ovlaštenjima omogućena je dodjela ovlaštenja za Korisnički pretinac posebno za „Uvid u porezne akte“ te posebno za „Uvid u poruke“. Svim postojećim korisnicima i ovlaštenicima koji su imali ovlaštenja za Korisnički pretinac ista su proširena za obje kategorije usluga „Uvid u porezne akte“ i „Uvid u poruke“.
Molimo klijente da razmisle o dodjeli ovlaštenja „Uvid u porezne akte“ s obzirom na važnost datuma zaprimanja poreznih akata.
Ovlaštenja mogu dodijeliti i ažurirati građani, zakonski zastupnici u poslovnim subjektima te ostali ovlaštenici s postojećim ovlaštenjem unutar usluge „Administracija“- upravljanje ovlaštenjima bez dodatnih troškova, papira ili osobnog dolaska u ispostavu Porezne uprave. Prijavu u sustav ePorezne moguće je izvršiti bilo kojom NIAS vjerodajnicom (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav), uključujući osobne i poslovne certifikate.
Izvor: Porezna uprava
Dana 1. srpnja 2019. godine stupio je na snagu Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. novine, br. 17/19) popularno nazvan i Zakon o zaštitu zviždača.
U skladu s navedenim Zakonom svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 50 osoba dužan je:
Poslodavac pravna osoba koji u zadanim rokovima ne ispuni svoje obveze predviđene Zakonom, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, dok će se za iste prekršaje kazniti odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi kao i poslodavac fizička osoba novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.
Izvor: RIF, 10/2019
Ministarstvo financija, Porezna uprava omogućila je građanima podnošenje ZPP-DOH obrasca putem elektroničkih usluga Porezne uprave – Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna.
Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18) porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.
Poreznom obvezniku se dohodak umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 3.800,00 kn (osnovica osobnog odbitka 2.500,00 kn x koeficijent 1,5), za svaki mjesec poreznog razdoblja za koje se utvrđuje porez na dohodak.
Osnovni osobni odbitak može se uvećati po sljedećim osnovama:
| R. br. |
Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka | Koeficijent | Mjesečni iznos
(u kunama i lipama) |
| 1 | 2 | 3 | 4 |
| 1. | Uzdržavani članovi uže obitelji | 0,7 | 1.750,00 |
| 2. | Prvo uzdržavano dijete | 0,7 | 1.750,00 |
| 3. | Drugo uzdržavano dijete | 1,0 | 2.500,00 |
| 4. | Treće uzdržavano dijete | 1,4 | 3.500,00 |
| 5. | Četvrto uzdržavano dijete | 1,9 | 4.750,00 |
| 6. | Peto uzdržavano dijete | 2,5 | 6.250,00 |
| 7. | Šesto uzdržavano dijete | 3,2 | 8.000,00 |
| 8. | Sedmo uzdržavano dijete | 4,0 | 10.000,00 |
| 9. | Osmo uzdržavano dijete | 4,9 | 12.250,00 |
| 10. | Deveto uzdržavano dijete | 5,9 | 14.750,00 |
| 11. | Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete | ||
| 12. | Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta | 0,4 | 1.000,00 |
| 13. | Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12. | 1,5 | 3.750,00 |
Poreznom obvezniku se osobni odbitak uvećava i za iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Obračunani predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje se za 50% poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.
Porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Iznimno osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovitu djelatnost primatelja darovanja.
Može se dogoditi da Porezna uprava ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka:
– porezni obveznici koji na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci,
– stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti
– i/ili prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara i/ili
– podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja
Porezni obveznici koji žele iskoristiti prava propisana Zakonom o porezu na dohodak mogu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku, ZPP-DOH:
– nadležnoj ispostavi Porezne uprave
– putem elektroničkih usluga Porezne uprave – Jedinstvenog portala Porezne uprave-ePorezna. Pristup navedenom portalu sasvim je jednostavan. Dovoljno je posjedovati token Internet bankarstva ili bilo koju vjerodajnicu sustava NIAS minimalne razine 3 i prijaviti se na ePoreznu putem osobnog računala te predati navedeni obrazac. Osim korištenja vjerodajnica sustava NIAS predaja ZPP-DOH obrasca moguća je i korištenjem eOsobne iskaznice.
Na isti način mogu postupiti i porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti na više osoba te porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe.
Uz predani obrazac ZPP-DOH nije potrebno prilagati vjerodostojne isprave i to: izvatke i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, izvatke i potvrde iz registra životnog partnerstva budući da Ministarstvo financija, Porezna uprava ima uvid u iste, osim na zahtjev Porezne uprave u daljnjem poreznom postupku.
Izvori:
Dana 20. travnja 2019. godinu na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sudskom registru.
Najvažnije izmjene Zakona o trgovačkim društvima su:
Najvažnije izmjene Zakona o sudskom registru su:
Predviđeno je da aplikacija e-osnivanje bude dostupna za korištenje od 1. rujna 2019. godine, a od 1. prosinca 2019. omogućit će se preuzimanje izvatka iz sudskog registra u elektroničkom izvorniku putem internetske stranice sudskog registra.
Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima
Sukladno odredbi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., FINA bi trebala automatizmom prestati provoditi ovrhu po osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe – građanina i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost – a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od 3 godine od datuma primitka u FINU i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6 mjeseci.
Agencija (FINA) je dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu predmetnog Zakona prestati izvršavati osnove za plaćanje koje na dan stupanja na snagu Zakona ispunjavaju uvjet iz članka 12. stavka 1.
Djelomično naplaćena tražbina iz osnove za plaćanje Agencija neće prestati izvršavati tu osnovu za plaćanje.
Dodatna izuzeća su tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, te ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.
Ukoliko Vam se žuri da odblokirate račun i razriješite brige oko zastarjelih dugova predlažemo Vam ovih dana svratiti u FINU.
U Zakonu još stoji da će Ministar financija detaljnije pravilnikom propisati postupanje Agencije u slučaju nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje.
Od 1. prosinca ove godine na snagu će stupiti odredba prema kojoj će se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima povećati s 2.500 kuna na 7.500 kuna, najavio je na sjednici Vlade Zdravko Marić, ministar financija, predstavljajući porezne izmjene za 2019. godinu.
Plaću do 7.500 kuna neto prima više od četiri petine zaposlenih u Hrvatskoj. Ovogodišnje povećanje neoporezivog dijela takvih “nagrada” iznosi pet tisuća kuna, a plaću do tog iznosa prima oko 40 posto zaposlenih u Hrvatskoj.
“Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica i regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio – bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati”, rekao je ministar Marić.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
Krajnji primatelj financijskog instrumenta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“
Olakšanje za charter djelatnost – za 2020 ne primjenjuje se censuz o min 7% nabavne vrijednosti plovila pri izračunu porezne osnovice12 ožujka, 2021 - 08:36
POREZI I DOPRINOSI 20214 siječnja, 2021 - 16:51
Neoporezivi primici radnika – primici zaštićeni od ovrhe30 studenoga, 2020 - 12:46
5 4U – 5 financijskih savjeta za Vašu COVID-19 poslovnu situaciju16 lipnja, 2020 - 11:49